Trauma nastaje izlaganjenjem zuba nekoj sili koja može biti jača ili slabija te uzrokovati lom tvrdog zubnog tkiva i/ili struktura koje fiksiraju zub u kosti. Sila koja uzrokuje traumu može biti direktna (pad s bicikla pri čemu zub direktno udara o tlo) ili indirektna (udarac u donju čeljust pri čemu donji zubi udaraju u gornje). Svaka ozljeda zahtijeva hitnu intervenciju jer gubitak vremena smanjuje mogućnost uspješnosti spašavanja zuba.
Populacija koja je najviše sklona traumatskim ozljedama su djeca. Ona su neprekidno fizički aktivna pa su padovi njihova svakodnevica. Uglavnom stradaju prednji zubi, pogotovo ako su nagnuti prema van, a stražnji vrlo rijetko. Ponekad ozljede izgledaju zastrašujuće upravo zbog oštećenja okolnih mekih tkiva – usne, područja oko usana, zubnog mesa. Javlja se jače krvarenje, no ako isperete ozlijeđeno područje običnom vodom, vidjet ćete da ozljeda nije strašna kao što se na prvi pogled čini.
Vrste ozljeda zuba
Ozljede dijelimo na ozljede tvrdih zubnih tkiva i na ozljede potpornih struktura zubi. Možemo ih razlikovati po tome klima li se zub ili ne, odnosno nalazi li se u istom položaju kao i prije traume – ako ne, tada je uništena potpora zuba koja ga učvršćuje u kosti. Ozljede tvrdih zubnih tkiva su prepoznatljive po odlomljenim dijelovima zuba. One opet mogu biti lakše i teže – teže su ako na preostalom dijelu zuba možemo uočiti točkicu krvi, odnosno otvorenu pulpu (živac zuba), lakše ako je otkrhnuto samo komadić cakline i dentina.
Ozljede tvrdih zubnih tkiva
- Napuknuće cakline – pukotine u caklini koje su vidljive golim okom, ali struktura zuba ostala je očuvana; terapija nije potrebna
- Prijelom cakline – otkrhnut komadić cakline; terapija: ispoliraju se oštri rubovi na mjestu prijeloma
- Prijelom cakline i dentina – otkrhnut deblji dio zuba, no živac je ostao čitav; terapija: ispun (plomba)
- Prijelom cakline i dentina te oštećenje pulpe – vidljiva je krvava točkica koja predstavlja otvorenu pulpu (živac); terapija: spašavanje pulpe ako je rana relativno čista te ako nije prošlo previše vremena od traume / liječenje zuba, tj. vađenje živca
- Prijelom korijena – lom može biti horizontalan ili vertikalan; u slučaju horizontalne frakture, zub se može pokušati spasiti repozicijom i pravilnim liječenjem (vađenjem živca). Ako je došlo do puknuća u prvoj trećini korijena, vanjski dio se vadi, preostali dio korijena se liječi i endodontski puni, a zub nadograđuje kompozitnim kolčićem te prekriva zubnom krunicom. Frakturom dubljeg dijela korijena gornji dio zuba se liječi i endodontski puni, a donji, manji dio, vadi se kirurškom operacijom (apikotomijom). No, ako je došlo do vertikalne frakture, morat će se izvaditi jer mu spasa nema.
Ozljede potpornih struktura zuba
Tkivo koje povezuje zub s kosti je parodontni ligament. Prilikom traume ligament pod silinom udarca može ostati oštećen i dovesti do pomaka zuba.
Zub može biti:
- raskliman (pomičan, ali nije pomaknut u stranu, jako kvari)
- djelomično izbijen (vertikalno izlazi iz kosti, nalazi se iznad razine ostalih zuba)
- bočno istisnut (pomaknut u stranu pri čemu je ozlijeđena i okolna kost, jako krvari)
- utisnut (udubljen u kost, nalazi se ispod razine ostalih zuba)
- potpuno izbijen (u potpunosti izvan kosti)
Kako se liječi trauma zuba
Za svaku navedenu situaciju postoji rješenje. Zub koji je traumatiziran i pomičan fiksira se tzv. splintom – metalnom žicom ili kompozitnim vlaknima koji imobiliziraju zub tijekom 7 dana i potiču ga na oporavak. Ako je zub pomaknut sa svoje prirodne pozicije, vratimo ga lagano na njegovo mjesto te također imobiliziramo, ali na 2-3 tjedna. To vrijeme nam je potrebno da se oporavi parodontni ligament te ponovno uspostavi čvrsta veza zuba i kosti.
Uspješnost spašavanja zubiju koji su potpuno izbijeni iz kosti ovisi o tome koliko dugo su van usta te u kakvom mediju su bili odloženi do dolaska kod stomatologa. Unutar 2 sata od traume mogućnost spašavanja parodontnog ligamenta je relativno visoka. Međutim, pulpa zuba (živac) se u tom slučaju neće spasiti jer su traumom presječene krvne žile koje opskrbljuju zub, kao i njegov osjetni živac. Iz tog razloga zub se mora liječiti jer će u protivnom taj mrtvi dio pulpe (stanice, krvne žile, živci) dovesti do upale ali i promjene boje u sivo.
Kod mliječnih zuba i mladih trajnih zuba gdje nije došlo do završetka razvoja korijena, ako unutar 30 min vratimo zub, moguće je da će se u njegovom korijenu ponovno uspostaviti cirkulacija te će on završiti svoj rast. Za procjenu stanja zuba i ligamenta te postavljanje dijagnoze obavezno je napraviti rendgensku snimku koja će pokazati postoji li fraktura, na kojem mjestu, je li oštećen ligament, itd.
Važno je znati
Najbolji način kako transportirati izbijen zub jest sama alveola, odnosno prirodno mjesto zuba u njegovoj kosti. Međutim, dobar medij su također i slina, mlijeko te fiziološka otopina. Loš izbor biti će suha maramica, obična voda ili alkohol, jer će tako zub dehidrirati i teže se prihvatiti nazad. Ako replantacija i ne uspije, izbijeni zub može služiti kao privremeno rješenje koje je fiksirano do izrade konačnog rada (zubni implantat ili most).
Ukoliko se nađete u nekoj od navedenih situacija, nemojte paničariti nego odmah reagirajte. Krvarenje i eventualno prašinu s rane isperite običnom vodom da biste vidjeli što od tkiva je ozlijeđeno. Odmah se javite svom stomatologu koji će Vam postaviti dijagnozu i krenuti s pravodobnim i adekvatnim liječenjem u namjeri da Vam spasi zub.
